Borovik
Nedaleko od Đakova, gotovo na samom početku toka rijeke Vuke, izgradnjom brane 1978. godine, stvoreno je umjetno jezero Borovik površine 160ha dužine oko 7 km i prosječne širine 300 metara. Prosječna dubina je 4m, a jezero obiluje pličacima i uvalama, no i dubokim mjestima 4-15m dubine. Borovik kako mu i ime govori smješten je u gustoj borovoj šumi te je udaljen od naselja i prometnica što ga čini istinskom prirodnom oazom. Nigdje drugdje ribolovac se ne može ovako stopiti i povezati s prirodom i bez puno ustručavanja odmah mogu Borovik proglasiti najljepšom i po mnogočemu najboljom vodom u Hrvatskoj, a vjerujem i šire o čemu svjedoči nemali broj posjetitelja iz svih susjednih zemalja. Ovo veliko jezero proteklih 30 godina dom je mnogobrojnim kapitalcima gotovo svih vrsta ribe, no jezero je nadaleko poznato po kapitalnim šaranima 20-30 kg težine i pastrvskom grgeču kojeg ovdje ima poprilično, a teže i po 2 kg. Jezero je dokazano bogato svim vrstama ribe osim spomenutih vrsta riba u Boroviku obitava amur, som, smuđ, štuka, grgeč, linjak, babuška, crvenperka, žutooka i uklija. O Boroviku svi govore samo ljepe stvari, pokazuju se slike kapitalnih ulova i prepričavaju doživljaji o ispadanjima velikih riba. No hvalospjevi o Boroviku kao i optimizam svakog ribiča pada u vodu nakon samo sat dva ozbiljnijeg ribolova. Na Boroviku bez obzira na Vaše znanje o ribolovu, volji koju imate, ribolovnom priboru kojim raspolažete i mamcima vrlo lako možete ostati praznih ruku i nakon dva tri dana intenzivnog ribolova. Glavni razlog zbog kojeg bi mogli ostati bez ribe je odabir loše pozicije na jezeru, ovo ogromno jezero ima preko tridesetak uređenih ribolovnih mjesta i još barem toliko neuređenih ali dostupnih pozicija dobro treba razmisliti gdje ćete šta pokušati uloviti, a najbolje se je posavjetovati s ribočuvarom oko pozicije, no čak niti tada uspjeh nije zajamčen.
Ovo jezero nastalo je izgradnjom brane i poplavljivanjem šume i sela Borovik, ispod same površine jezera kao i u dubinama jezera selo je sa nekoliko kuća i crkvom kroz koje vijuga cesta oko sela je šuma. Za vrijeme rata vodostaj jezera je znatno opao pa je i to doprinjelo još bujnijoj vegetaciji i grmlju neposredno uz obalu. Dakle računajte na to da ćete loviti u čistom granju i krošnjama stabala ukoliko ne ispitate dobro poziciju. Nakon što nađete "dobru" poziciju koja je relativno čista i na kojoj možda imate šanse još uvijek postoji ozbiljan problem MANJIĆ ili CVERGL američki som i kako ga sve ne nazivamo ovdje na Boroviku prava je pošast, i stvarao nam je probleme oko svakog našeg mamca, natezao nam je kukuruz, boilu, kedera pa čak se i uhvatio na meps. Katastrofalno ga puno ima i o tome valja voditi računa prilikom posjete Boroviku. Gotovo sve ribolovne pozicije dostupne su automobilom, no stvari je potrebno nositi desetak metara do uređene lovne pozicije, također moguće je dogovoriti se sa ribočuvarom koji Vas može čamcem odvesti do mjesta na kojem ćete loviti. Borovik je Izuzetno zahtjevna voda na kojoj možete provjeriti kakav ste uistinu ribolovac, no svakako sa sobom ponesite najmanje 3 puta više opreme olova, predveza, kopči . . .nego što planirate jer na ovoj vodi zapinjanje je zajamčeno.
|
